Učenici su četvrtog razreda, pod vodstvom svoje učiteljice Ivane Marušić, kroz integrirani dan ponovili znanje o hrvatskoj prošlosti. Kroz izradu stripa i likovnih uradaka prisjetili su se dolaska Hrvata u 7. st. te poznatih hrvatskih velikana.
Upoznali su povijest o doseljenju i pokrštavanju Hrvata. Metodom razgovora i odgovaranja na pitanja učenici su aktivno sudjelovali i pokazali svoje zanimanje za spomenutu temu. Nastavni je dan završio slušanjem skladbe Hrvatska rapsodija u izvedbi hrvatskog pijanista Maksima Mrvice.
Učenici Katoličke osnovne škole u Novskoj, u zajedništvu sa svojim učiteljicama, današnji su dan proveli pod maskama u povodu obilježavanja maškara. Maškare, fašnik, poklade ili mesopust događaj je o kojemu su učenici razgovarali sa svojim učiteljicama, ali i o običajima koje ono nosi. Isto tako, pripovijedali su svoja zanimljiva iskustva i dogodovštine s kojima su se susretali kada su imali prilike ići u maškare.
Učenici su izrađivali svoje maske tu su došli u školu zamaskirani u maske najdražih im likova. Potom su se ponosno predstavljali svojim prijateljima. Cijeli događaj popraćen je veselim pokladnim pjesmama i plesom, a nisu izostale ni krafne kao najpoznatija delicija u mjesecu veljači.
Na Čistu srijedu – Pepelnicu, 17. veljače, djelatnici i učenici Katoličke osnovne škole u Novskoj sudjelovali su na jutarnjoj svetoj misi u pastoralnom centru Župe sv. Luke evanđelista u Novskoj. Euharistijsko slavlje s obredom pepeljenja predvodio je župni vikar Ivan Rončević, u zajedništvu s ravnateljem Katoličke škole Krunoslavom Jurakovićem. Po dolasku u župni pastoralni centar, učenike je i djelatnike Škole dočekao i pozdravio župnik Milan Vidaković.
Uvodeći u misno slavlje, župni vikar Ivan pozdravio je okupljene vjernike, a napose sve učenike Katoličke škole te istaknuo važnost započinjanja korizmenog vremena potaknuvši sve riječima da ono bude obilježeno Božjom blizinom i ljubavlju u ljudskom srcu. U homiliji je, na temelju evanđeoskog ulomka, istaknuo tri koraka koja obilježavaju korizmeno vrijeme: molitvu, post i milostinju. Kazao je da spomenuti koraci po Isusovom primjeru moraju biti odraz poniznosti, a ne povod da se čovjek uzvisuje do te razine da ističe samo sebe i svoje zasluge. Nadodao je kako dobra djela govore sama za sebe te mogu biti primjer i poticaj da i drugi čine tako, ali su i svjedočanstvo Božje milosti koja djeluje u ljudima. Na kraju homilije okupljene je potaknuo da započeto korizmeno vrijeme bude prepoznato kao prigoda za žrtvu, obraćenje, činjenje djela milosrđa i intenzivniju molitvu.
Nakon homilije blagoslovljen je pepeo koji je postu po glavama vjernika u znak obraćenja i vjere u Evanđelje. Na svršetku misnog slavlja župni vikar Ivan zaželio je svima blagoslovljenu i plodonosnu korizmu.
Na blagdan bl. Alojzija Stepinca, 10. veljače učenici i svi djelatnici Katoličke osnovne škole u Novskoj sudjelovali su na jutarnjem misnom slavlju u novljanskoj župnoj crkvi bl. Alojzija Stepinca. Svetu je misu predvodio Krunoslav Juraković, ravnatelj Škole.
Na početku homilije, ravnatelj Krunoslav iznio je svoje vlastito iskustvo koje mu je u studentskim danima posvjedočio kolega iz Kine kazavši da u njegovoj dalekoj zemlji katolici bivaju progonjeni zbog svoje vjere u Boga. Ravnatelj je nadodao da su takvo iskustvo progon proživjeli i mnogi biskupi, svećenici, redovnici i drugi vjernici u Hrvatskoj počevši od bl. Kardinala Stepinca pa nadalje.
Potom je predstavio lik i djelo blaženoga Alojzija Stepinca, uzora pouzdanja u Boga te pobjednika nad nepravdom. Istaknuo je da blaženikova svetost očitovala kroz bogoljublje, domoljublje i ljubav prema bližnjima te kako je mogao sačuvati svoj život samo da se pokorio tadašnjim komunističkim vlastima i napustio zajedništvo i odanost papi i Katoličkoj Crkvi. No – nastavio je ravnatelj – on je ipak bio spreman izgubiti svoj život i ostati vjeran Bogu i svome narodu. Kazao je da je ta spremnost za polaganje onoga najvrednijeg proizlazila iz njegova osobnoga odnosa s Bogom, kojemu se unatoč brojnim nepravdama i patnjama usrdno molio. Zaključio je da nas blaženikov primjer, u svim životnim kušnjama i poteškoćama, usmjerava na pogled prema Nebu – Gospodinu Bogu kojem podižemo svoje ruke kako bismo po njemu bili pobjednici i istinski heroji.
Po završetku misnog slavlja uslijedio je ophod oko moći bl. Alojzija koje se čuvaju u župnoj crkvi, a potom je uslijedio kratki susret sa župnik Pericom Matanovićem koji je pozdravio sve učenike i udijelio ime prigodne darove. Prepunoga srca, s osmijehom na licu učenici i djelatnici su se vratili u školu s molitvenom nakanom u srcima da blaženik što prije bude uzdignut na čast oltara kao svetac Katoličke Crkve.
U prostorima Ministarstva znanosti i obrazovanja u Zagrebu, 8. veljače 2021. susreli su se ministar Radovan Fuchs, član Komisije Vlade Republike Hrvatske za odnose s vjerskim zajednicama i požeški biskup Antun Škvorčević, član Biskupske komisije za odnos s državom, zadužen za pitanja katoličkih škola. Uz ministra bio je Stipe Mamić, državni tajnik, Vesna Šerepac, ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje te Ivan Milanović Litre, viši savjetnik u Uredu predsjednika Vlade Republike Hrvatske. U biskupovoj pratnji bio je Ivica Žuljevic, predstojnik Nacionalnog ureda za katoličke škole i Matej Siluković, biskupov tajnik.
Biskup i ministar prisjetili su se uspješne suradnje koju su imali 2011. u vrijeme ministrova prvog mandata pri izradi Ugovora o katoličkim osnovnim i srednjim školama, provedbenom dokumentu Ugovora Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture te izrazili zadovoljstvo što mogu ponovno zajednički djelovati na njihovoj implementaciji. U svojstvu članova navedenih Komisija razmotrili su dosadašnji rad i razgovarali o načinu koji bi trebalo slijediti u daljnjem nastojanju oko provedbe spomenutog međunarodnog Ugovora. Utvrdili su neka pitanja formalne naravi koja se odnose na mjesto katoličkih škola u odgojno-obrazovnom sustavu Republike Hrvatske, povezano napose s izradom njihova specifičnog kurikula u skladu s ugovorima. Dotaknuli su se i nekoliko konkretnih aktualnih pitanja i problema iz djelovanja katoličkih škola. Osvrnuli su se među ostalim i na zakonski okvir unutar kojeg Ministarstvo i lokalne jedinice trebaju učenicima katoličkih škola pružati materijalnu potporu putem decentraliziranih sredstava.
Zaključeno je da Stipe Mamić i Ivica Žuljević, supredsjedatelji Mješovitog povjerenstva RH i Katoličke Crkve za rješavanje pitanja katoličkih predškolskih ustanova, katoličkih škola i visokih učilišta u skladu s pravilom supsidijarnosti razmatraju tekuća pitanja te ih rješavaju u okviru vlastitih mjerodavnosti ili ih upućuju na razmatranje Vladi Republike Hrvatske i Hrvatske biskupske konferencije. Ministar Fuchs je još istaknuo da uskoro kreće određena reforma školskog sustava sukladno europskim standardima uz europsku potporu u koju će biti uključene i katoličke škole.
Jedna od specifičnosti Katoličke osnovne škole u Novskoj je sustavan i strukturiran program nastave u produženom boravku koji je, po odgojno-obrazovnom projektu Katoličke škole, obvezan za učenike 1. i 2. razreda. Ponekad se samo od sebe nameće opravdano pitanje kod zainteresiranih roditelja: „Zašto je produženi boravak obvezan za sve učenike u 1. i 2. razredu?“ Istraživanja su pokazala da se temeljne dobre radne navike te odgovornost prema radu stječu upravo u početnim razredima osnovnoškolskog obrazovanja. To je jedan od ključnih razloga zašto Katolička škola stavlja naglasak te pridaje veliku važnost produženom boravku. Uz to, jednako je važno spomenuti da u takvom produženom boravku ostvaruje se i cjeloviti razvoj učenika koji proizlazi iz njihovog iskustvenog doživljaja da im je njihova škola kao „drugi dom“. Na temelju toga, u Katoličkoj osnovnoj školi u Novskoj, odlučili smo provesti anonimnu anketu među roditeljima učenika 3. i 4. razreda o produženom boravku u našoj školi. Dakle, radi se o roditeljima čija su djeca prošla kroz obvezni program produženog boravka Katoličke škole u 1. i 2. razredu. U anketi, od ukupno 27 roditelja, sudjelovalo je njih 24.
U nastavku donosimo rezultate:
Na anketno pitanje o zadovoljstvu produženim boravkom u 1. i 2. razredu, roditelji su ocjenjivali svoje zadovoljstvo ocjenom od 1 („nisam zadovoljan“) do 5 („jako sam zadovoljan“). Od 24 roditelja, 21 roditelj dao je izvrsnu ocjenu (5 – „jako sam zadovoljan“), jedan roditelj je ocijenio svoje zadovoljstvo s vrlo dobrim (4 – „uglavnom sam zadovoljan“), a dva roditelja s dobrom ocjenom (3 – „zadovoljan sam“).
Na upit o količini vremena koje je roditeljima bilo potrebno uložiti u rad s učenikom kod kuće (učenje, ponavljanje gradiva, domaća zadaća) za vrijeme pohađanja obveznog produženog boravka u 1. i 2. razredu, roditelji su morali izabrati jedno od četiri ponuđena odgovora: manje od sat vremena dnevno, 1 do 2 sata dnevno, 2 do 3 sata dnevno, 3 i više sati dnevno. Odgovori su sljedeći: 50% roditelja (12 roditelja) odgovorilo je da im je bilo potrebno kod kuće raditi s djecom manje od sat vremena dnevno; 37,5% roditelja (9 roditelja) radilo je s djecom dnevno 1 do 2 sata, a 12,5% roditelja (3 roditelja) radilo je 2 do 3 sata dodatno dnevno s djecom.
Slijedeći upit odnosio se na količinu vremena koje je roditeljima potrebno uložiti u rad s učenikom u 3. i 4. razredu, tj. nakon što su učenici završili obavezni produženi boravak u 1. i 2. razredu. Rezultati su: 41,7% roditelja (10 roditelja) odgovorilo je da im je potrebno raditi s djetetom 1 do 2 sata dnevno; 16,7% roditelja (4 roditelja) mora uložiti manje od sat vremena dnevno; 33,3% roditelja (8 roditelja) dnevno provodi 2 do 3 sata rada s djetetom; a 8,3% roditelja (2 roditelja) dnevno mora provoditi 3 i više sati u radu s djetetom.
U pitanju o samostalnom radu učenika kod kuće u sadašnjem 3. i 4. razredu, tj. nakon završetka obveznog produženog boravka u 1. i 2. razredu, roditelji su ocijenili rad ocjenom od 1 („nesamostalan je“) do 5 („potpuno je samostalan“). Ocjenom 5 („potpuno je samostalan“) ocijenilo je 25% roditelja (6 roditelja), a ocjenom 4 („uglavnom je samostalan“) ocijenilo je 50% roditelja (12 roditelja). Ocjenu 3 („samostalan je, ali uz veću pomoć“) dalo 16,7% roditelja (4 roditelja), a ocjenu 2 („uglavnom je nesamostalan“) 8,3% roditelja (2 roditelja).
U nastavku se donose osobna mišljenja roditelja na pitanje o najvećoj prednosti produženog boravka u Katoličkoj osnovnoj školi u Novskoj.
Zaključak: Iz svega navedenoga može se zaključiti da rezultati ankete pokazuju vrlo uspješan rad produženog boravka u Katoličkoj osnovnoj školi u Novskoj. Uočava se da se u velikoj mjeri ispunjava smisao njegove obvezatnosti u 1. i 2. razredu: učenici u višim razredima postaju samostalniji i odgovorniji prema radu, a u većini slučajeva roditeljima nije kod kuće potrebno provoditi puno vremena u školskom radu s njihovom djecom. Važno je napomenuti da, s druge strane, takvo stanje omogućuje više vremena za zajednički obiteljski život roditelja i djece na raznim društvenim područjima te za veće ostvarivanje učenikovih sposobnosti u izvanškolskim aktivnostima. Naposljetku, ističe se izuzetno zadovoljstvo kod gotovo svih roditelja, što dobrim dijelom potkrepljuju njihovi pozitivni komentari.
Poštovani roditelji budućih prvašića, u privitku se nalazi obavijest o pregledu djece prije upisa u 1. razred osnovne škole za školsku godinu 2021./2022. za područje Sisačko-moslavačke županije koje nije pogođeno potresom i upisu djece u 1. razred osnovne škole za školsku godinu 2021./2022.
U organizaciji Nacionalnog ureda HBK za katoličke škole i Agencije za odgoj i obrazovanje održana je 29. siječnja 2021., zbog epidemioloških mjera, putem video konferencije trajna formacija stručnih službi katoličkih škola u Republici Hrvatskoj.
Na seminaru su sudjelovali ravnatelji, duhovnici, vjeroučitelji, i stručni suradnici osnovnih i srednjih katoličkih škola s ciljem međusobnog promišljanja, zatim razmijene iskustava te duhovnog i profesionalnog rasta kako bi što kvalitetnije mogli nastaviti sa daljnjim radom na području odgoja i obrazovanja djece i mladih.
Seminar je započeo molitvom, potom se prisutnima prigodnim riječima obratio msgr. Antun Škvorčević, predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za katolički odgoj i obrazovanje: „Poštovani sudionici on-line programa trajne formacije stručnih službi katoličkih škola! Drago mi što vam na čelu s predstojnikom i tajnikom Nacionalnog ureda za katoličke škole,organizatora ovog skupa, te ravnateljima katoličkih škola kao i voditeljima pojedinih točaka programa mogu uputiti osobit pozdrav zahvalnosti i poštovanja. Na početku smo drugog polugodišta školske godine, koja se odvija u posebnim okolnostima, uzrokovanih pandemijom Covida-19 te je tema skupa „Izazovi odgoja i obrazovanja u posebnim situacijama“ osobito aktualna. Raduje me što ste u program na prvo mjesto stavili duhovnu točku, razmatranje: „Isus trpeći sluga“. Na taj način označili ste evanđeoski diskurs pod kojim se odvija odgojno-obrazovni proces u katoličkim školama. Sama činjenica što su na ovaj skup trajne formacije, uz ravnatelje, pozvani i duhovnici, vjeroučitelji i stručni suradnici – među kojima su psiholozi, pedagozi, knjižničari i drugi – svjedoči kako svi vi tvorite odgojno-obrazovnu zajednicu katoličkih škola, o čijem osobnom vrijednosnom opredjeljenju i životnom svjedočenju ovisi njihova uspješnost. Od srca vam zahvaljujem za sve ono što cjelovitošću svoje založenosti ulažete u izgradnju mladih naraštaja, koji su vam povjereni. Bog vas blagoslovio, udijelio uspjeh u radu i duhovno obogaćenje po sudjelovanju na ovom on-line skupu.“
Riječima pozdrava pridružio se i Ivica Žuljević, predstojnik Nacionalnog ureda za katoličke škole, koji je svima zaželio uspješan i plodonosan rad. Prvo predavanje održao je dr. sc. Odilon-Gbènoukpo Singbo, kapelan Hrvatskoga katoličkog sveučilišta na temu „U školi Kristova križa: aktualnost teološkog promišljanja o Isusu kao trpećem sluzi.“ Predavač je povezao Izaijin govor o Sluzi Jahvinom s Isusom kao trpećem sluzi te zaključio da put Isusa kao sluge vodi prema križu i traži odgovor ljubavi Onome koji s jedne strane postaje paradigma za istinsko djelovanje, a s druge strane postavlja novo pravilo: „Veće ljubavi nitko nema od ove: da tko život svoj položi za svoje prijatelje“ (Iv 15,13). Zaključio je da unatoč tome što će nam značenje trpljenja i patnje uvijek ostati skriveno, ne smijemo dopustiti da nas patnja određuje, već shvatiti da Isusov odnos prema tuđoj patnji nikada nije rezignacija ili nemoć, nego djeluje ozdraviteljski te On uvijek ide prema patniku i suosjeća s njim. Drugo predavanje imao je dr. sc. Alejandro Castillo Jimenez, rektor biskupijskog sjemeništa Redemptoris Mater u Puli na temu „Granice odgojno-obrazovnog djelovanja“. U njemu je istaknuo da se svi djelatnici katoličkih škola moraju stalno duhovno i profesionlano obnavljatii usavršavati kako bi mogli druge evangelizirati, tj. ispravno i vlastitim primjerom naviještati Božju riječ. Istaknuo je kako se Odgoj i evangelizacija bave izgradnjom učenika jer je njihov zajednički cilj formirati ljudske osobe koje će doprinijeti dobru zajednice. Zato je jako bitno, nastavio je predvač, da se u odgojno-obrazovnom procesu dogodi susret sa živim Bogom, te je katoličke škole potrebno učiniti mjestom susreta sa živim Bogom. Iako se u školskoj zajednici nalaze djelatnici i učenici sa svojim vlastitim osobnostima, uvjerenjima, pa čak i vjerovanjima, potrebno je znati da u središtu uvijek mora biti Isus Krist a katoličke škole nikada ne smiju iz vida izgubiti tu činjenicu. Često se događa da škole moraju preuzeti ulogu roditelja, te se jednako tako javljaju i razna mimoilaženja. Zaključio je da katoličke škole moraju biti istinsko mjesto prihvaćanja, istinska obitelj u kojoj će se svaki učenik osjećati prihvaćenim po onome što on sada jest, a ne po onome što će u budućnosti biti. Zato je potrebna blizina s učenicima kako bi nas dovelo do boljeg shvaćanja osobe koja nam je povjerene.
Nakon održanih predavanja uslijedio je Okrugli stol na temu „Online nastava, njezina perspektiva i primjeri dobre prakse“, koju su animirali Ivan Bedeničić, ravnatelj Katoličke gimnazije s pravom javnosti u Požegi, s. Ana Lipovac, pedagoginja u Klasičnoj gimnaziji Ivana Pavla II. s pravom javnosti u Zadru i Janja Linardić, profesorica matematike u Salezijanskoj klasičnoj gimnaziji s pravom javnosti u Rijeci. Oni su iz svog profesionalnog gledišta i službe koju vrše iznijeli trenutnu situaciju, ali i perspektivu online nastave. Zaključeno je da bi mnoge kvalitetne aspekte online nastave trebalo nastaviti i u buduće koristiti, ali da nastavu u školi ništa ne može zamijeniti jer samo nastava u živo može školsku zajednicu povezati i omogućiti joj rast na svim područjima života. Seminar je završio zajedničkom molitvom.
U organizaciji Nacionalnog ureda za katoličke škole putem videokonferencije održana je 27. siječnja 2021. sjednica Vijeća Nacionalnog ureda za katoličke škole i ravnatelja katoličkih škola u Republici Hrvatskoj.
Sjednica je započela molitvom Svetom Josipu koju je napisao papa Franjo u svom Apostolskom pismu Patris corde. Potom je prisutne, među kojima i predsjednika Vijeća HBK za katolički odgoj i obrazovanje msgr. Antuna Škvorčevića, pozdravio predstojnik Nacionalnog ureda Ivica Žuljević podsjetivši ih na ulogu koju imaju Biskupijski uredi za katoličke škole i Vijeće Nacionalnog ureda u sustavu katoličkih škola u Republici Hrvatskoj. U prigodnoj riječi biskup Antun Škvorčević uputio je najprije pozdrav predstojnicima Biskupijskih ureda za katoličke škole te ravnateljima i ravnateljicama. Zahvalio im je za sve što čine u svojim službama, podsjetivši ih na odgovornost koju imaju za djelovanje katoličke škole u njihovoj mjesnoj Crkvi. Naglasio je kako su međusobni susreti, pa i na način videokonferencije, važni jer djelatnici katoličkih škola nastoje tim putem jedni druge čuti i jedni druge pomagati. Spomenuo je kako ga u razmišljanjima o katoličkim školama trajno prati izazovna činjenica da smo se upustili u jednu od najdragocjenijih djelatnosti, oblikovanje i izgradnju mladih ljudi na mjeru Evanđelja i tako im pomagati da se snađu u svijetu. Nema važnijeg poslanja od služenja mladom čovjeku! Kazao je da okolnosti u kojima se odvija odgojno-obrazovno djelovanje katoličkih škola nisu nimalo jednostavne, ne samo zbog koronavirusa i potresa, nego što društvena situacija u Hrvatskoj i u svijetu ide vrtoglavim putem u nepoznato, gdje je mladima zaista potrebna svjetlost evanđelja. Zato je važno, nastavio je biskup, da djelatnici katoličkih škola, osim stručne osposobljenosti u služenju mladima, budu izgrađeni na duhovnoj razini. Zadaća je ravnatelja i predstojnika biskupijskih ureda za katoličke škole da u oblikovanju školskih planova i programa na prvo mjesto stave duhovnu dimenziju, jer duhovno prazna osoba ne može pravo pristupiti tako važnom djelovanju kao što je evanđeosko služenje mladom čovjeku u njegovoj izgradnji. Biskup je zahvalio sudionicima video-konferencije za nastojanja koja čine u školama u navedenom smislu. Još je dodao da je potrebna povezanost među katoličkim školama, zajedničko propitkivanje, međusobni dosluh kako bi one što bolje vršile poslanje koje im je povjereno, čemu služi i Nacionalni ured. Poželio je plodan rad sudionicima video-konferencije.
Uslijedilo je zatim predavanje dr. Borisa Vulića, profesora na KBF-u- u Đakovu i urednika Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije čiji je prosinački broj u 2020. godini bio posvećen upravo katoličkim školama. Prof. Vulić zahvalio je na ukazanom povjerenju, te je svoje predavanje na temu „Posebnost i perspektiva katoličkih škola“ započeo pitanjima: Što razlikuje vjernika i nevjernika? Što razlikuje nastavnika u katoličkoj i nekatoličkoj školi? Što je to duh katoličke škole u odnosu na one škole koje to nisu? Ustvrdio je kako je pogled na odgovor otežan zbog više problema u suvremenom svijetu, a to su duh ovoga svijeta i suvremenog kršćanstva koji otežavaju pogled na specifičnosti, odnosno posebnosti katoličkih škola. Ako otežavaju pogled, onda otežavaju i učinke te plodove katoličkih škola. U izlaganju predavač je izdvojio tri elementa duha svijeta: duh postmoderne, zatim relativizam i ideologija tolerancije. Zatim je pokušao dati odgovor na pitanje: Što katoličke škole čini posebnima? te ustvrdio da je to oblikovanje stvarnosti oko nas zrelom vjerom u Isusa Krista. Nakon predavanja uslijedila je diskusija u kojoj se naglasila važnost župne zajednice, osobito župnika u duhovnom i vjerničkom rastu nastavnika katoličkih škola gdje posebno mjesto zauzima nedjeljno euharistijsko slavlje. Spomenuto je mladenačko lutanje i odlazak na krive putove te nastojanja koja škole ulažu u odgoj mladih a rezultati ponekad nisu odmah vidljivi na što je prof. Vulić dodao da sve vrijednosti koje učitelji posiju u mlade ljude nikada se ne mogu izbrisati te kad-tad progovore u njihovim životima i donesu plod.
U nastavku sjednice tajnik Nacionalnog ureda Danijel Holeš upoznao je predstojnike Ureda i ravnatelje s tijekom izrade i dovršetka Smjernica za izgradnju odgojno-obrazovnog identiteta u katoličkim školama. To će biti nosivi dokument o katoličkom odgoju i obrazovanju te identitetu katoličkih škola u Republici Hrvatskoj. Zatim je progovorio o planiranim Stručnim skupovima te drugim događanjima u organizaciji Nacionalnog ureda za katoličke škole u 2021. godini. Na kraju susreta tajnik Holeš zahvalio je predavaču prof. Borisu Vuliću te svim ravnateljima i predstojnicima biskupijskih ureda u nadi da će se što prije stvoriti uvjeti za normalan život a time i za zajednička okupljanja.
Svjetska molitvena osmina 2021. godine održava se od 18. do 25. siječnja pod biblijskim geslom: „Ostanite u mojoj ljubavi i donosit ćete mnogo roda“ (usp. Iv 15, 5 – 9).
Tim povodom, učenici trećega razreda, u okviru izvannastavne aktivnosti “Liturgijsko kreativne skupine”, obilježili su spomenutu osminu te su razmišljali o važnosti ekumenizma. Naučili su što je ekumenizam, koji je njegov simbol te zašto je potrebno jedinstvo kršćana. Kroz zajednički rad i molitvu osvijestili su potrebu za jedinstvo svih koji vjeruju u Isusa Krista te da su pozvani svjedočiti i biti otvoreni za ekumenski dijalog u svome susjedstvu i u svome gradu.
Kao što je poznato, cilj i svrha Molitvene osmine za jedinstvo kršćana jest da svi kršćani, koji pripadaju različitim crkvama, u vremenskom intervalu od osam dana, mole za jedinstvo kršćana, nadahnjujući se istim biblijskim sadržajem i istim tematskim razmatranjima, u skladu s Isusovom molitvom i željom za jedinstvom njegovih učenika, željom koju je on izrazio na mnogim mjestima u Evanđeljima, a osobito na Posljednjoj večeri.
