U sklopu serije predavanja ,,Novska i ljudi novljanskog kraja od vremena Vojne granice do danas: nova istraživanja” u Pučkom otvorenom učilištu Novska učenici sedmog razreda, u pratnji učiteljice Hrvatskog jezika, nazočili su u petak 24. studenoga predavanju povjesničara Vladimira Brnardića na temu ,,Gradiška graničarska pukovnija (1750. – 1873.) i satnija Novska: teritorij, ustroj i djelovanje pukovnije, oprema i svakodnevica graničara”. Među ostalim, naučili su kakvo su oružje koristili vojnici iz doba Vojne granice te opremu koju su nosili.
Danas, nakon mnogo godina institucionalne brige i skrbi o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, praksa vrlo jasno pokazuje da je udomiteljstvo, kao oblik izvaninstitucionalne skrbi, najadekvatnija zamjena za biološku obitelj. Posebice je to važno u najranijoj dobi, kada su djeca najranjivija i kada stvaraju emocionalne veze za cijeli život. Samo jedna bliska osoba u najranijoj dobi s kojom dijete ima izgrađen odnos sigurne privrženosti, koja je djetetu dostupna i s kojom se dijete osjeća voljeno i sigurno, može dovesti do razvoja zdrave ličnosti i odrastanja u zdravu i samopouzdanu odraslu osobu koja će sigurno kročiti svojim životnim stazama. Kao zrelo društvo 21. stoljeća pozvani smo svi zajedno osigurati najadekvatniju moguću skrb ovoj djeci.
Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Novska i Centar za pružanje usluga u zajednici Lipik pozivaju vas na javnu tribinu o udomiteljstvu djece koja će se održati u četvrtak 23.11.2023. godine u 17 sati u kino dvorani Pučkog otvorenog učilišta Novska.
Povodom obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige (od 15. listopada do 15. studenoga) učenici 5., 6. i 7. razreda Katoličke osnovne škole u Novskoj, u zajedništvu sa svojim razrednicama i drugim učiteljima, posjetili su 8. studenoga na Zagrebačkom velesajmu Interliber – međunarodni sajam knjiga.
Interliber je najveća književna manifestacija u Hrvatskoj za promociju knjiga, pisaca, čitanja, znanosti i znanja. Među ostalim, učenici su poslušali predavanje pod nazivom ,,Grafiti su umjetnost, a ne vandalizam” u organizaciji ROCKMARK D.O.O, a potom su potražili zanimljive knjige te uživali u raznim naslovima. Odlazak učenika predmetne nastave na Interliber postala je sada već tradicija u KOŠUN-u te samim tim izaziva veliko veselje i kod učenika i kod učitelja.
U ponedjeljak 6. studenog održana je prva književna večer u organizaciji dramsko-recitatorske skupine naše Katoličke osnovne škole u Novskoj pod vodstvom učiteljice hrvatskog jezika Helene Buljan. Večer je bila posvećena slavonskom pjesniku Dragutinu Tadijanoviću povodom njegova rođenja (4. studenoga 1905.).
„U ugodnoj atmosferi učenici su čitali njegove pjesme i krasnoslovili uz instrumentalnu pratnju. Glazbene točke u izvedbi učenika obogatile su Večer, a kviz znanja o istaknutom pjesniku dodatno je zainteresirao publiku. Gledatelji su uživali, a mi s nestrpljenjem čekamo sljedeću književnu večer“ kazala je učiteljica Buljan.
„Uloga stručnih službi katoličkih škola u prevenciji nasilja“, tema je programa trajne formacije stručnih službi katoličkih škola u Republici Hrvatskoj koji je održan u petak, 10. studenog, na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Predavanja su održali Gordana Buljan Flander i Danijel Labaš, poslijepodne su bile radionice, a misu je predvodio požeški biskup Antun Škvorčević.
Na početku stručnoga skupa 80-sudionika iz katoličkih škola diljem zemlje pozdravio je rektor HKS-a Željko Tanjić. Obavijestio ih je o tijeku radova u kampusu čija bi druga središnja faza obnove, najveća, trebala biti gotova na proljeće 2025. godine nakon čega bi im još samo ostalo za izgraditi središnju sportsku dvoranu. Zahvalio im je jer se osjeti da na sveučilište na studij dolaze i djeca koju su oni obrazovali i odgojili. Predstojnik nacionalnog ureda za katoličke škole vlč. Ivica Žuljević im je poželio uspjeh u radu da “uz pomoć Duha Svetoga otvorimo svoje srce da bude plodno tlo – kao i što kiša topi zemlju tako i nek’ Duh Sveti natopi naša srca”.
“Za vaš svakodnevni rad u školama morate znati da su svi oblici zlostavljanja povezani s depresijom, anksioznošću i posttraumatskim stresnim poremećajem”, upozorila ih je klinička psihologinja i integrativni psihoterapeut dr. sc. Gordana Buljan Flander u prvome predavanju ‘Škola, obitelj i nasilje’. Uz ostalo, dr. Buljan Flander je pozvala: “Ako uočimo dijete koje ima takve simptome, hajemo vidjeti što se u toj obitelji događa, razgovarati s tom obitelji, s djecom i ako treba sve to iskomunicirati i s Centrom za socijalnu skrb.” “Ta djeca dolaze u vaše škole umjesto sa slikom o sebi da oni vrijede, da je svijet sigurno mjesto i da će drugi tu biti za njih, zapravo ta djeca dolaze u vašu školu s idejom ‘ja ne vrijedim’, ‘svijet je opasno mjesto’ i ‘drugi će me povrijediti’.” “I naš zadatak nije utvrditi da se zlostavljanje sa sigurnošću uistinu dogodilo ni na koji način. Naš zadatak je prepoznati znakove mogućeg zlostavljanja i uputiti nadležnom centru” – kako je dr. Flander zove – “obavijesnu sumnju’, jer prijava podrazumijeva kazneno djelo”. Nakon 42 godine prakse takvog rada s djecom i obrade oko 1700 zlostavljanja iznijela je i mnoge podatke iz svojih istraživanja; od toga da je polovina zlostavljanja u obiteljima, jedno od pet djece je u Europi zlostavljano, slično je i u Hrvatskoj, te je zato važno da o tome govorimo, rekla je. Ne smijemo okrenuti glavu. I danas ta djeca žele pomoći drugoj djeci, upisuju takve studije, a koja redovito u ovakvim slučajevima pet do šest puta svojim bliskim osobama pokušavaju reći da su zlostavljani, ali ne bude u pravilu rezultata jer kao da ih ne čuju i ne razumiju, a i tu je dječji strah za svoju obitelj, da se ne raspadne, pa je i svojom šutnjom znaju braniti; kao da se ništa ne događa, rekla je Flander, jer to je ipak njihova jedina obitelj i jedina majka i jedini otac bez obzirao ako ih zlostavljaju.
“Djeca nam se ne povjeravaju”, osvijestio je, pak, pročelnik Odjela za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta dr. sc. Danijel Labaš. Samo dva posto djece se povjeravaju učiteljima i pedagozima u školi, a što je pokazalo jedno od istraživanja koje je dr. Labaš proveo s dr. Flander. Naveo je i da djeca prosječno više od šest sati provode s medijima. No, jer medije ne možemo isključiti iz svoga života radije ih zovemo izazovima, a ne problemima, jer u njima ipak ne rade zli ljudi. Istina u medijima ima pojedinaca koji ne rade dobro svoj posao. “Postoje oni pojedinci koji nepristojno, bezobrazno, nametljivo, netolerantno komentiraju na društvenom mrežama ono što ste napisali. Isto tako, ispod članaka možete vidjeti takve komentare koji su ljutiti, srditi – kad se s vama ne slažu – i tada vrijeđaju zapravo i šire ono što se danas naziva ‘govor mržnje’ premda još uvijek nismo dobro definirali što ‘govor mržnje’ zapravo jest.” “Razgovaramo s djecom o životu s druge strane ekrana”, pozvao je dr. Labaš i preporučio salezijansku metodu ‘medijske pismenosti’. Prvi korak je nehijerarhijsko podučavanje, ne docirati. Drugi korak je dijalog s djecom, bez zabrane, te treći korak – koji je plod drugog – s djecom zajedno razmišljajmo: Je li to dobro za njega? Gdje bi trebalo izbjegavati takve sadržaje? Je li to još za njegovu dob i s kime bi možda malo kompetentnijim o tome više razgovarali. Nakon predavanja misu je u sveučilišnoj kapelici HKS-a predslavio požeški biskup Antun Škvorčević, predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za katolički odgoj i obrazovanje. Poručio je sudionicima slavlja da učenici u njima prepoznaju one koji svakoga dana prinose žrtvu svoga života, kad im u školi pristupaju na vjernički način. Vaše školsko poslanje nije vrijedno onoliko koliko novca primite na kraju mjeseca, nego ono pred Bogom vrijedi u nekoj njegovoj mjeri kao posebna dragocjenost ove zemlje u kojoj se već prepoznaje prisutnost Božje budućnosti. Kakvog li djela, zaključio je biskup.
U poslijepodnevnom dijelu programa četiri su radionice: ‘Škola, obitelj i nasilje’ pod vodstvom dr. Buljan Flander, zatim ‘Djeca, mediji i nasilje’ pod vodstvom dr. Labaša, te ‘Ponovna duhovna izgradnja ranjene osobe’ nju vodi dr. sc. Josip Bošnjaković i četvrta radionica ‘Prevencija nasilja i obiteljska savjetovališta’ pod vodstvom dr. sc. Sande Smoljo-Dobrovoljski.
U dvorani Poslovnog inkubatora PISMO 2 u Novskoj održan je 9. studenog 2023. nacionalni susret učitelja i drugih odgojno-obrazovnih djelatnika katoličkih škola u okviru projekta „Ready-STEM-Grow“. Na susretu je sudjelovao požeški biskup Antun Škvorčević, ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja Vesna Šerepac, zamjenik gradonačelnice Novske Siniša Kesić, predstojnik Nacionalnog ureda za katoličke škole Ivica Žuljević, ravnatelji katoličkih škola Požeške biskupije zajedno s drugim ravnateljima osnovnih škola i odgojno-obrazovnim djelatnicima.
Projekt “Ready-STEM-Grow” financira se iz sredstava Financijskog mehanizma EGP-a i Državnog proračuna Republike Hrvatske. Nositelj projekta je Požeška biskupija, a partneri u projektu su Katolička osnovna škola u Novskoj, Katolička osnovna škola u Virovitici, Katolička osnovna škola u Požegi, NORA – razvojna agencija Grada Novske i International Development Norway.
Program je otvorio zbor Katoličke osnovne škole iz Požege, nakon čega su uslijedili pozdravni govori ravnatelja Katoličke osnovne škole u Novskoj Krunoslava Jurakovića, zamjenika gradonačelnice Novske Siniše Kesića, ravnateljice Uprave za odgoj i obrazovanje Vesne Šerepac te požeškog biskupa Antuna Škvorčevića.
Zahvaljujući na riječima pozdrava, ravnateljica Šerepac je istaknula kako je STEM područje izuzetno važno za oblikovanje mladog čovjeka. Spomenula je kako Ministarstvo znanosti i obrazovanja u svom radu surađuje s odgojno-obrazovnim ustanovama koje imaju veliku ulogu vezanu uz rad u dodatnim programima koje pojedine škole u Republici Hrvatskoj ostvaruju, a posebno sa školama koje se ističu unutar STEM područja. Dodala je kako se nastoji popularizirati navedeno područje te Ministarstvo pomaže u usavršavanju svih dionika odgojno-obrazovnog procesa. Zaključila je kako je važno da se svaki STEM projekt prezentira javnosti da bi se i tim putem upoznali druge prosvjetne djelatnike s važnošću spomenutog projekta. U svom govor biskup Antun je uputio najprije pozdrav nazočnim učenicima predstavnicima katoličkih osnovnih škola Požeške biskupije. Rekao je da se raduje i današnjem susretu s njima u Novskoj u ovako važnoj prigodi kao što je promišljanje o što boljem sustavu posredovanja znanja mladim naraštajima.
Spomenuo je da ga uvijek ohrabruje što učenici u našim katoličkim školama ne ocjenjuju sebe školskim ocjenama, tvrdeći da su „dobro“, „vrlo dobro“ ili „izvrsno“, nego ocjenom „super“. To je najtočnija i najbolja ocjena kad se život ocjenjuje polazeći od Boga. Dokle god ostajemo samo na razini znanja, život ne uspijeva progovoriti svom svojom snagom i u svojim različitim dimenzijama. A upravo je to pitanje: „Kako život u Hrvatskoj? Kako mi u Hrvatskoj? Kako mi u našem odgojno-obrazovnom sustavu?“; i konačno: „Kako mi u našim katoličkim školama?“, ustvrdio je biskup. Rekao je da je ohrabren ne samo time što ova djeca i njihovi roditelji znaju što hoće kad su se upisali u katoličke škole, nego i riječima gospođe Vesne Šerepac iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, kao i riječima zamjenika gradonačelnice, koji su uz stjecanje znanja u školi, istaknuli i važnost odgoja. Ohrabren sam također djelovanjem nastavnika, koji nastoje pristupati životu, ne samo sa znanstvene razine, nego i s naslova vjere. »Znanost pristupa stvarnosti razumom i otkriva puno toga, ali ograničeno. Kad razumu pristupi vjera, koja je gledanje našega budnog srca, onda se ostvaruje cjelovit pristup životu i čovjeku kojem se veoma radujem«, ustvrdio je biskup. Pojasnio je da jednodimenzionalan čovjek, proizvođač da bi trošio, i potrošač da bi proizvodio, ne može doseći one dimenzije smislenosti svoga postojanja, koje dohvaća kad cjelovito promišlja život i nastoji ga ostvarivati. Osvrćući se na zadaću da u katoličkim školama prenosimo znanje učenicima, biskup je istaknuo kako je potrebno učiniti sve što možemo da bismo to ostvarivali što kvalitetnije – i učitelji, i uz njihovu pomoć i suradnju roditelja i učenici. Rekao je da je u tom pogledu projekt “Ready-STEM-Grow” od posebne vrijednosti i značenja.
Međutim, naglasio je kako je još izazovnije pitanje kako oblikovati mladog čovjeka da se u njemu život ostvaruje u nekoj punini i na razini koja nije naša, nego Božja, jer je on izvor života. Još je istaknuo kako govoreći o „oblikovanju“ mladog čovjeka ne misli prvenstveno na neko naše djelo, nego njegovo ostvarivanje Božjim djelovanjem, da on potpomogne njegovu slobodu u opredjeljivanju za vrijednosti koje istinski očovječuju. Treba, dakle, otvoriti prostore ne samo znanja, nego i vjere, da u njih uvedemo Božju prisutnost.
Svjestan zahtjevnosti posredovanja znanja s naslova znanosti, i oblikovanja mladog čovjeka s naslova vjere, biskup je ustvrdio da kad se te dvije razine nađu zajedno, blagoslovljeno je to za naše buduće naraštaje, te je svima nazočnima, osobito učiteljima i vjeroučiteljima zahvalio što to razumiju, i što u katoličkim školama nastupaju polazeći od svoje stručnosti, koju neprestano oplemenjuju i produbljuju svojim vjerničkim pristupom. Pojasnio je da u tom procesu oblikovanju mladog čovjeka nema mjesta nikakvom nametanju, nego da treba pomoći mladim ljudi, da se u slobodi opredijele za vrijednosti života i čovjeka, osobito u kontekstu suvremenih događanja, u kojima kao da čovjek sve manje vrijedi. Naime, o čovjeku se puno priča, o njegovim pravima, slobodama, a u stvarnosti, primjerice u ratovima koji se trenutno vode, s pravom se pitamo što je i tko je čovjek danas u Gazi ili u Ukrajini? Drugim riječima, mladom čovjeku današnjice, kao uostalom i u prijašnjim razdobljima, valja pomoći da razumije tko je on u dimenzijama onostranosti, tko je s obzirom na određene vrijednosti života, među kojima je i stvarnost koju nazivamo mir. A mir se po socijalnom nauku Katoličke Crkve, događa i rađa iz pravde ili pravednosti, podsjetio je biskup, zaključivši da je mir djelo pravde. Još je rekao da ga oduševljava tvrdnja svetoga Pisma da će se „pravda i mir zagrliti“. To se zbilo u Isusu Kristu, te Apostol podsjeća da je On mir naš. Stoga valja vjerničkim srcem proučavati što je pravda i što je mir, jer su to stvarnosti koje mi sami sebi ne možemo darovati, nego Bog, ako računamo s njime i u odgoju mladih ljudi. Svima nazočnima biskup je poželio puno radosti. Zahvalio je svima onima koji su potpomogli ostvarenje STEM projekta.
Program je nastavio zbor roditelja učenika Katoličke osnovne škole u Virovitici, koji je odsvirao i otpjevao jednu pjesmu. Potom je voditeljica projekta Mara Stipić Bagarić ukratko predstavila njegova postignuća. Ravnatelji katoličkih osnovnih škola iz Požege, Virovitice i Novske predstavili su zatim svoje škole s kratkim osvrtom na spomenuti projekt. Nakon kratkog odmora, program je nastavljen sudjelovanjem zbora Katoličke osnovne škole iz Novske s izvedbom pjesme „Dani“, a zatim je uslijedio okrugli stol na temu „Obrazovanje za budućnost“ na kojem su sudjelovali Marijan Pavelić, povjerenik za pastoral mladih Požeške biskupije, Vesna Šerepac, ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje, Josip Blagojević, učitelj matematike u Katoličkoj osnovnoj školi u Požegi te Ivana Ećimović, učiteljica kemije u Katoličkoj osnovnoj školi u Novskoj. Nakon toga glazbenu točku na gitari i braču izveli su učenici Katoličke osnovne škole u Novskoj Rafaela Mitrović i Andrija Jež. Zahvalom okupljenima susret je zaključio predstojnik Ureda za katoličke škole Požeške biskupije Ivica Žuljević, a potom je uslijedio zajednički domjenak te posjet Parku prirode Lonjsko polje.
Dana 23. listopada 2023. godine, učenike 1. a razreda posjetila je policijska službenica Suzana Iličić Šakić. Šetajući gradom učenici su naučili kako se sigurno kretati prometom poštujući prometne znakove. Iako su pješaci, istaknuto je da u prometu uvijek trebaju biti oprezni.
